Medine Stanine: Gdje tišina čuva tajne, a kamen skriva bogatstvo

50 minuta vožnje od Širokog Brijega stići ćete u najudaljeniji kutak našeg grada, stići ćete pred vrata tišine. Put vodi preko Ljubotića i Crnih Lokava, poznatih po rudnim bogatstvima,

dalje se prolazi pored kamenoloma Muša, nakon kojeg se solidnim makadamom putuje dobrih pola sata, gdje se u blizini rakitskih Korita i rijeke Ugrovače, u surovom kršu mjesne zajednice Crne Lokve, nalazi udaljeni zaselak Medine Stanine.

I. DIO: GENEZA IMENA I DIVLJINA

Godinama se u čaršiji nagađalo o podrijetlu imena. Je li neki čovjek nadimka "Medo" ovdje imao svoje staje?

Odgovor je, kako doznajemo iz video svjedočanstava zabilježenih kamerom Jakova i fra Marija Knezovića iz 2013., puno doslovniji i otkriva surovost života u ovom kraju. Medine Stanine dobile su ime po medvjedici koja se u toj divljini okotila. Taj iskonski dodir s divljinom ostao je zaštitni znak mjesta.

Da je ime itekako opravdano, svjedočila je 2011. godine za Dnevni list jedna od posljednjih stanovnica, Janja Čutura. Ona je imala bliski susret s medvjedom – oči u oči.

„Ma medo nije bio mesožder, k'o da bih mu inače uspjela pobjeći," šalila se tada Janja, opisujući suživot s divljinom gdje su zimi vukovi dolazili do samoga praga, a jedina sigurnost bila su čvrsto zaključana vrata.

II. DIO: DEMOGRAFSKI ŽIVOTOPIS (1942. – 2020.)

Iznad tog divljeg krša, odvijao se život. Najbolji uvid daje Mate Brekalo, rođen 1942. u Medinim Staninama, koji se u video zapisu iz 2013. prisjeća "zlatnog doba" ovog zaseoka:

• Zaselak je brojao 23 kuće u kojim je živjelo stotinjak ljudi.
• Svaka vrtača bila je obrađena – sijalo se žito, sadio krumpir, držala stoka. Živjelo se od onoga što se otelo kamenu.
• Mate navodi – "struja je u Medine Stanine stigla 1968. ili 1969. Godine". Dolazak svijetla bio je simbol nade, ali nažalost, ne i garancija ostanka.

Egzodus je bio tih, ali nezaustavljiv. Mate je s obitelji odselio na Trn 1980. godine. Ostali su otišli u Široki Brijeg, Posušje, Split, Zagreb, Njemačku i Australiju. Posljednja mještanka odselila je 2012. godine.

No, veza s rodnim krajem nije pukla ni u drugoj generaciji iseljenika. O tome svjedoči događaj iz ljeta 2009. godine, kada je "pustinja" na jedan dan ponovno oživjela.

Tada je fra Krunoslav Albert, rodom iz slavonskog Čaglina, odlučio svoju Mladu misu proslaviti upravo ovdje. Fra Krunoslav, kojeg je te godine u Zagrebu zaredio kardinal Josip Bozanić, vukao je korijene iz Medinih Stanina po majci Ljubici (rođ. Brekalo).

Tog 9. kolovoza 2009., na groblju Cerovac, uz koncelebraciju više svećenika, slavio je mladu misu ispunjavajući tako zavjet koji je dao svojem djedu.

Simbolični kraj života u selu označio je ukop Veselke Brekalo Rapić (1934. – 2020.) na mjesnom groblju Cerovac koje je izgrađeno 1937., gdje danas tišinu prekidaju samo rijetke mise zadušnice. Jedan kameni križ međutim daje pomisao da se na ovom groblju pokapalo i mnogo ranije…

III. DIO: GEOLOŠKI FENOMEN

U studiji „The geological potential of antimony, bauxite...", Medine Stanine su svrstane u najproduktivnija ležišta Središnjih Dinarida (skupina gornje krede i paleogena). Tome svjedoči i dr.sc. Ivo Galić koji je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu (RGN) u Zagrebu mentorirao dva rada posvećena upravo ovoj mikrolokaciji:

Sara Ritonja (2022.): U svom radu: Izrada modela istraživanja ležišta boksita u zapadnom dijelu eksploatacijskog polja "Medine Stanine" modelira devet novih istražnih bušotina, potvrđujući da ruda leži u "džepovima" unutar paleokrša.

Robert Jamičić (2019.): Otkriva da Medine Stanine nisu samo boksit, u radu: Modeliranje istražnih radova i eksploatacije mineralnih sirovina na području "Medine Stanine". Njegov model dokazuje 54.540 m³ vrhunskog arhitektonsko-građevnog kamena, s planiranim vijekom kopa od 6 godina koji bi mogao teoretski uprihoditi 95 milijuna eura profita.

IV. DIO: SKRIVENA POVIJEST – "Zemlja agenata" i Anđeo čuvar

Medine Stanine nisu samo geološki fenomen. One su vrhunac ljudske drame. Zbog svoje izoliranosti, ovaj je kraj nakon 1945. postao, kako je 2013. za Oslobođenje zapisao Dragan Marijanović, "zemlja agenata i emigranata".

Poraće je ovdje, paradoksalno, odnijelo više života nego sam rat. Vladala su surova pravila, policijski sat i strah. Koliko je život bio jeftin, svjedoči tragedija iz lipnja 1946. godine, koja se odigrala samo par stotina metara od ovog zaseoka.

Dva rođaka, oba imena Ivan Brekalo (jedan od 18, drugi od 19 godina), krenuli su jedne večeri curama na "silo" u Medine Stanine. Mladost nije marila za sat. Zbog kašnjenja od samo petnaest minuta nakon početka policijskog sata, nisu stigli do djevojaka.

Strijeljani su na putu. Kratko objašnjenje vlasti bilo je da je "osamnaesti sat prošao".

Nisu bili ni "škripari" ni vojnici, samo dva momka koja su krenula curama.

Upravo tu atmosferu, gdje se glava gubila zbog krivog koraka ili krive riječi, maestralno je ovjekovječio književnik fra Miljenko Stojić u svojoj nagrađenoj priči „Anđeo čuvar".

Radnja priče smještena je u Medine Stanine, u vrijeme kada se vjera morala skrivati. Stojić opisuje dramatičan put fra Petra koji odlazi služiti misu u planinu, ne znajući hoće li se vratiti. Prati ga Markan, čovjek za kojeg selo misli da je "komunjara", ali koji ispod kaputa nosi tajnu i dva pištolja.

Stojićeva priča savršeno oslikava vrijeme kada su ljudi u Medinim Staninama, poučeni tragedijom dva Ivana i mnogih drugih, morali "prema potrebi trenutka biti ono što intimno nisu" da bi sačuvali živu glavu.

Kako završava ta napeta drama na planinskom oltaru i tko je zapravo kome "anđeo čuvar", pročitajte u izvrsnoj priči Miljenka Stojića: Anđeo čuvar - Miljenko Stojić

V. DIO: ČUVARICE OGNJIŠTA

Kada su rudari otišli, a politika utihnula, ostale su žene. Darka Brekalo i Janja Čutura bile su posljednje čuvarice sela.

Reportaža Dnevnog lista iz lipnja 2011. (autorica Mirela Tučić) zabilježila je njihovu svakodnevicu koja zvuči kao filmski scenarij:

• Janja je imala mobitel kojim je lovila signal na specifičnim točkama kako bi čula glas nekoga "iz svijeta".
• Zahvaljujući satelitskom prijemniku kojeg im je darovao fra Valentin Vukoja, dvije starice su usred pustoši gledale vijesti iz svijeta koji ih je zaboravio.
• Duhovnu vezu održavao je tadašnji župnik fra Mladen Vukšić, koji se probijao makadamom da ih obiđe.
• Njihov najveći strah nije bila samoća, već zima. "Tada nema prilaza, a iz šume se čuje jedino zavijanje vukova," svjedočile su tada.

Zanimljivost: Najudaljenija kuća našeg administrativnog područja nalazi se na čak 16,45 km zračne linije od središta Širokog Brijega.

VI. DIO: INTERNETSKI FENOMEN

Prije nego zatvorimo korice ove priče, moramo razumjeti što Medine Stanine znače danas. One su postale širokobriješka mjerna jedinica za "daleko", "izolirano", ali i "neiskvareno". Postale su internetska legenda, mjesto gdje komentatori na portalima šalju svoje probleme, ali i pronalaze rješenja.

Kada pogledamo komentare lokalnih portala otkrivamo da Medine Stanine imaju status kultnog mjesta:

• Kada se analiziraju nogometne lige mjesnih zajednica: "Šteta da Medine Stanine ne mogu naći više od 3 igrača, uvjeren sam da bi prvaci bili…"

• Kada se raspravlja o lošim cestama u centru grada: "Medine Stanine su za ono velegrad."

• A kada buka i cajke postanu neizdrživi: "Odite u Medine stanine i navijajte cajke do mile volje."

No, ispod humora krije se duboko poštovanje i lokalpatriotizam. Kada netko pokuša omalovažiti selo, branitelji staju u zaštitu:

"Sprdaš se s Medinim Staninama? Da si ikad bio gore ne bi se sprdao. Netaknuta priroda bez smeća i nereda."

Medine Stanine su tako, u svijesti naroda, postale svojevrsno mentalno utočište. One su mitsko mjesto u koje se bježi od asfalta, buke i politike; ideal onoga što smo izgubili – mir, red i iskonsku čistoću. U tom virtualnom prostoru, selo ne samo da živi, već drži lekciju "civilizaciji" što najbolje pokazuje fotografija ispod.

ZAKLJUČAK: FENOMEN KOJI ČEKA

Danas, na kraju ove priče, jasno je da Medine Stanine žive tri paralelna života.

Prvi je onaj fizički – to je mjesto tišine, obraslo dračom, gdje suhozidi groblja Cerovac čuvaju kosti predaka, a medvjedi nalaze svoj mir.

Drugi je onaj virtualni – o kojem smo upravo pisali; to je internetska legenda, živa i glasna, koja čuva identitet ovog mjesta kroz humor i prkos.

No, treći život je onaj najvažniji, onaj koji tek čeka – to je svijet geologije. S potvrđenim milijunskim zalihama najkvalitetnijeg kamena, Medine Stanine su neotvoreni trezor.

Hoće li budućnost donijeti nove strojeve koji će probuditi Medine Stanine ili će priroda konačno preuzeti ono što je njeno, ostaje za vidjeti. Ali jedno je sigurno – nitko više ne može reći da ne zna što se tamo nalazi.